Ranjivosti za hakovanje Facebook-a i kako se zaštititi

Koraci za oporavak Facebook naloga bez telefona, bez e-pošte i bez lozinke

La Društvena mreža Facebook Jedan je od najčešće korištenih u svijetu, zbog čega hakeri traže različite načine da napadnu korisnike i ukradu njihove podatke. Postoje neke ranjivosti koje se redovno iskorištavaju za hakovanje Facebooka i uz određenu pažnju moguće je smanjiti šanse za napad i zaštitite mobilni od napada.

U ovom postu analiziramoNajčešće ranjivosti, kako ih izbjeći i neki opći savjeti za web sigurnost. Cilj je da se Facebook nalog može koristiti na udoban i jednostavan način, uz dovoljnu zaštitu za smanjenje kompjuterskih napada. Uprkos činjenici da Meta (kompanija koja je vlasnik Fejsbuka) redovno ažurira mere bezbednosti, sajber kriminalci ne prestaju.

Hakirajte Facebook pomoću slabih lozinki

Prvi razlog, i rašireniji, zbog kojeg se može hack facebook je slaba lozinka. Korisnici koji koriste jednostavne lozinke, bilo da su zasnovane na važnim datumima ili ključnim riječima, obično su jednostavne žrtve za hakera.

Prilikom kreiranja jake lozinke za Facebook, važno je pomiješati simbole, brojeve i slova. Najčešći je nadimak, ime, imena kućnih ljubimaca ili čak niz brojeva sa značenjem. Pošto hakeri analiziraju korisničku istoriju, ove vrste lozinki mogu se relativno lako otkriti.

para zaštitite se od slabe lozinke morate kombinirati simbole, razmaknicu, mala i velika slova. Takođe se preporučuje da ne ponavljate lozinku u bilo kom drugom sistemu ili servisu. Na taj način, čak i ako nam se ukloni ključ, neće moći lako pristupiti ostalim našim uređajima ili računima na mreži.

Phishing emailovi

Još jedna od slabih tačaka koje omogućavaju hakovanje Facebook-a su phishing emails. Ove vrste e-poruka nastoje uzbuniti korisnika, natjerati ih da uđu u sumnjive linkove iz straha od narušavanja sigurnosti i nakon toga ukradu njihove Facebook akreditive. Kada stigne čudna e-poruka koja nas upozorava da je naš račun hakovan, moramo odvojiti vrijeme da otkrijemo je li to prava e-pošta.

lažni email

Društvena mreža Facebook nikada ne traži od vas putem e-pošte da podijelite svoju lozinku. Takođe ne šalje datoteke ili lozinke kao priloge, tako da ne biste trebali otvarati nijednu e-poštu ovog tipa kada se pretvara da dolazi sa Facebooka.

Da biste se zaštitili od phishing napada e-poštom, važno je da se obrazujete i naučite osnovne tehnike izviđanja i kompjutersku sigurnost. Kao osnovne savjete nalazimo:

  • Nemojte klikati na veze ili priloge u sumnjivim e-porukama.
  • Ne odgovarajte na sumnjive e-poruke, posebno kada se traže lični podaci.
  • Nemojte unositi lične podatke iz iskačućih prozora.
  • Potražite greške u pisanju e-pošte, jer one često ukazuju na to da ju je napisao haker.

Uskraćivanje usluge (DoS)

u DoS napadi su zlonamerni pokušaji koji nastoje da utiču na pravilno funkcionisanje određenog sistema. To može biti aplikacija ili web stranica, u ovom slučaju društvena mreža Facebook. Ove napade karakterizira prevelika količina paketa podataka i zahtjeva prema Facebooku koji sprječavaju korisnika da normalno uđe. Suočen sa ovim napadima, korisnik ne može ući na svoj račun na normalan način.

u Čuvajte se ovih vrsta napada One su jednostavne, jer se na kraju usmjeravaju na servere društvene mreže, a ne na korisnika. Možete primijeniti zaštitni zid web aplikacije i provjeriti mrežu da biste potvrdili da je dolazni promet normalan. Kasnije pokušajte ponovo ući kada napad prestane.

Hakirajte Facebook pomoću daljinskih keyloggera

Hakerima je potreban pristup vašem mobilnom telefonu ili računaru da bi aktivirali softver koji registruje vaše ključeve na daljinu. Nakon što se program instalira, sve što unesemo biće snimljeno kako bi ga haker mogao koristiti. To je skrivena tehnika koja se široko koristi za krađu lozinki i korisničkih imena za različite usluge, kao i pristup bankama i drugim platformama.

U slučaju da sumnjamo da je instaliran daljinski keylogger, moramo deinstalirati aplikaciju ili vratiti uređaj u fabričko stanje. U suprotnom će naše lozinke i korisnički podaci biti otkriveni.

  • Ne preporučuje se korištenje aplikacija za tastaturu trećih strana.
  • Nemojte otvarati priloge ili klikati na linkove u sumnjivim e-porukama, jer mogu biti ugrađeni logeri.
  • Preporučuje se instaliranje anti-špijunske aplikacije koja otkriva, onemogućuje i stavlja u karantin softver keylogger.

Čovjek usred napada (MITM)

u čovjek u sredini napada (Man In The Middle) nastaju kada se korisnik poveže na lažnu WiFi mrežu. Hakeri koriste ove tehnike za hakovanje različitih naloga i usluga, a posebno je uobičajeno na javnim prostorima. Obično traže potvrdu korisničkog imena i lozinke, a nakon unošenja testiraju je za pristup društvenim mrežama i drugim servisima.

Kao ključne preporuke za smanjenje efikasnosti ovih napada, važno je ne ponavljati lozinke i korisnička imena. Također je preporučljivo izbjegavati pristup javnim WiFi mrežama. U slučaju da je to krajnje potrebno, VPN usluge se mogu koristiti za potvrdu da su veze sigurne i da nema nepotrebnog curenja podataka.

ZAKLJUČCI

Najpoznatije društvene mreže uvijek su na meti hakera i sajber kriminalaca. S toliko prihoda i aktivnih korisnika, oni nastoje hakirati Facebook kako bi odatle dobili pristup drugim platformama. Na sreću, postoje sigurnosni programi i neke tehnike koje se mogu implementirati i naučiti kako bi zaštitili naše račune.

Mudro korištenje društvenih mreža, kreiranje sigurne lozinke i posjedovanje zaštitnih zidova i antivirusnih i anti-špijunskih programa su neophodni za navigaciju bez problema. Također je važno educirati se za otkrivanje lažnih e-poruka i izbjegavanje povezivanja na nepoznate ili otvorene mreže u javnim prostorima. Ovi postupci smanjuju mogućnost napada i krađe informacija od strane hakera. Niko nije izuzet od ovih napada i kršenja, ali obrazovanije i preciznije korištenje društvenih mreža može pomoći u sprječavanju gubitka važnih i osjetljivih podataka iz našeg virtualnog identiteta.


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Odgovoran za podatke: Actualidad Blog
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.