Već nekoliko godina svi smo se navikli da koristimo reč oblak, oblak ovde, oblak tamo, učitate ga u oblak, prosledite mi ga kroz oblak, u oblaku više nemam prostora ... Međutim, ako govorimo o oblaku kao sistemu za skladištenje, moramo razgovarati o različite vrste oblaka koje imamo na raspolaganju.
S jedne strane nalazimo javni oblak, oblak koji koriste svi korisnici koji svoje podatke čuvaju na vanjskim serverima kao što su Google, Dropbox, iCloud, OneDrive. S druge strane, nalazimo privatni oblak, oblaci koji su dostupni kompaniji, kompaniji koja fizički upravlja i održava je, bez zavisnosti od drugih kompanija
Ali pored toga, imamo i drugu vrstu oblaka, krštenu kao hibridni oblak, koja je, kako mu samo ime govori, kombinacija oba. Hibridni oblak kombinuje prednosti javnog oblaka sa privatnim oblakom, razmjenom podataka i aplikacijama.
Ova vrsta oblaka idealna je za kompanije koje s vremena na vrijeme pate povišeni tokovi posla te da se ne isplati ulagati u vlastite servere za tako kratak vremenski period, jer ulaganje koje je potrebno nije baš jeftino.
Šta je hibridni oblak
Zahvaljujući hibridnom oblaku, kompanije imaju skladišni kapacitet koji nudi javni oblak po vrlo atraktivnim cijenama bez potrebe izvršiti značajna ulaganja kako bi se suočili sa određenim vrhovima potražnje, koji zahtijevaju opremu i resurse koje si neke tvrtke ne mogu priuštiti uz neposrednost prilikom zapošljavanja, pa je to obično fantastično rješenje za mala poduzeća koja tek počinju i koja su uglavnom povezana s Internetom, iako ne isključivo.
Na taj način kompanije kojima je s vremena na vrijeme potreban veći skladišni kapacitet mogu brzo i lako proširiti svoje resurse bez značajnih ulaganja koja se ne mogu amortizovati u budućnosti, putem ove vrste platforme kao što je npr. plavetnilo iz Microsofta, AWS iz Amazona, Google Cloud y OpenStack.
Ove platforme nude kupcima unaprijed konfigurirani VPN tako da prenos podataka između privatnog i javnog oblaka potpuno je siguran, jer je šifriran od kraja do kraja, tako da apsolutno niko ko može pristupiti tim podacima tokom prijenosa (što je malo vjerovatno) neće moći brzo ili jednostavno dešifrirati njihov sadržaj.
Sve ove usluge omogućavaju klijentu da utvrdi koji se tip podataka čuva na javnim serverima, na taj način se mogu koristiti vlastiti poslužitelji pohraniti povjerljive podatke i ostatak informacija u javnom oblaku, na taj način oslobađamo prostor i resurse na našim serverima koje možemo koristiti u druge svrhe.
Kako možemo vidjeti hibridni oblak nudi nam najbolje od obje vrste oblaka.
Hibridne karakteristike oblaka
Niži trošak
Glavna prednost koju nalazimo ako koristimo hibridni oblak je cijena. Proširivanje broja servera koji se koriste za upravljanje i čuvanje podataka uključuje a veliki trošak to je povezano s angažiranjem više osoblja za njegovo održavanje i da ako je riječ o specifičnoj situaciji, to može prouzročiti značajne gubitke u kompaniji.
Skalabilnost
Još jedna prednost koju nam nudi, posebno kada su u pitanju stari serveri, je i horizontalna i vertikalna skalabilnost, jer nam omogućava povećanje produktivnosti naše kompanije eksponencijalno jer se temelji na oblaku, a ne na fizičkim serverima, koji zauzvrat zahtijevaju održavanje, veće objekte ... što je povezano s prethodnim odjeljkom.
Fleksibilnost
Dopuštajući nam da angažiramo prostor koji nam je potreban na određeno vrijeme, možemo ulaziti u različite projekte bez straha od početnog ulaganja To bi podrazumijevalo povećanje naših fizičkih servera, sve dok su oni skalabilni, jer bismo u suprotnom bili prisiljeni početi praktično od nule.
bezbjednost
Možemo konfigurirati kako hibridni oblak radi tako najosjetljiviji podaci pohranjuju se u privatnom oblaku i ostatak podataka u javnom oblaku. Naravno, najvjerovatnije je da serveri u oblaku koje unajmimo imaju mnogo veću sigurnost od privatnog oblaka koji možemo imati u našoj kompaniji, ali ova opcija nikada ne škodi najsumnjivijim i najnepovjerljivijim.
Primjeri korištenja hibridnog oblaka
Ova vrsta oblaka može se naći u mnogim sektorima kao što su zdravstvo i finansije zahvaljujući smanjenju troškova i skalabilnosti koju nude. Ovi sektori u privatnom oblaku pohranjuju najosjetljivije podatke poput medicinske i bankarske evidencije svojih klijenata, dok se ostatak generičkih podataka čuva u javnim oblacima, što im omogućava mnogo bržu mrežu i korist od upravljanja računanjem koji Oni nam nude.
Najbolje hibridne usluge u oblaku
AWS (Amazon web usluge)
Usluga skladištenja u oblaku najviše se koristi na svijetu uglavnom od kompanija sa tržišnim udjelom od 40%. Dropbox, Foursquare i Hootsuite su neke od kompanija koje koriste ovu platformu.
Microsoft Azure
Usluga skladištenja najpopularniji kod kompanija To je ona koju nam Microsoft nudi s Azureom, jednom od usluga računalnog giganta koja je najviše porasla posljednjih godina. Dobar test njegovih performansi je nedavno pokrenut xCloud, Microsoftova usluga streaming video igara.
Google Cloud
Na trećem mjestu, ali ne manje važnom, nalazimo Googleovu platformu za pohranu, idealnu za složene računarske potrebe, polje u kojem je Google usredotočio važan dio svojih napora posljednjih godina.
OpenStack
Još jedna od platformi koju nam nudi je OpenStack, projekat računarstva u oblaku koji je povezan sa besplatnim softverom i softverom otvorenog koda. To što je besplatan softver nije povezano s tim što je potpuno besplatan. Među nekim OpenStack klijentima uglavnom nalazimo Huawei, Cisco, Dell, Ericsson, HP, IBM i Yahoo.
Ako želite znati priča o tome kako je došlo do stvaranja računarstva u oblaku i motivacije koje su dovele Amazon do stvaranja prve usluge usmjerene na svu publiku (ne samo za kompanije), pozivam vas da pogledajte ovaj članak.